Gradnja Sjemeništa

Dolaskom prvoga nadbiskupa i uspostavom redovite crkvene hijerarhije 1881. godine u Bosni i Hercegovini bilo je potrebno izgraditi ustanove za odgoj i izobrazbu svećeničkih kandidata. Grad Travnik je u to vrijeme bio glavni grad Bosne i Hercegovine, a u njemu je živjelo i najviše hrvatskoga naroda pa se stoga nadbiskup Stadler odlučio u njemu izgraditi sjemenište i gimnaziju. Nakon odluke da će se sjemenište izgraditi u Travniku bilo je potrebno riješiti pitanje terena na kojem bi se sjemenište trebalo izgraditi. Zemaljska je vlada, odgovorivši na upit nadbiskupa Stadlera, darovala zemljište preko rijeke Lašve na kojem se nalazila turska ljevaonica topova i vojarna. Zgrada kakvu i danas vidimo se počela graditi 1882. godine, a zbog nedostatka materijalnih završila nakon 8 godina. Građevinske radove je trebao izvesti Ivan Holz. Nešto od materijala i potrebnih sredstava je već postojalo, jer je zemaljska vlada darovala i građevno drvo te 30 000 forinti. 8. travnja 1882. godine o. Mesek je uz o. Brandisa blagoslovio kamen temeljac. Prvo je izgrađeno južno krilo zgrade, a nakon dvije godine neprestanog rada i istočno i sjeveroistočno krilo s crkvom. Pri tomu su graditelji morali premostiti velike tehničke poteškoće. Problem je nastao zbog toga što se pri iskopavanju temelja naišlo na vodu. Jedino je rješenje bilo čitavu zgradu postaviti na hrastove stupove, a kako bi se još sigurnije zaštitila od Lašvinih poplava dodatno su je osigurali nasipanjem šljunka. Čak i uz te poteškoće zgrada je već prije jeseni 1885. godine bila pod krovom, a godine 1886, na ljeto, uređena je za gimnaziju. Radovi na zapadnom i sjeverozapadnom krilu su započeli u ožujku 1887. godine, a završeni su iste godine u jesen. Zbog nedostatka sredstava za daljnju izgradnju radovi su bili obustavljeni do lipnja sljedeće godine, kada je završena unutrašnjost sjemeništa te su se sjemeništarci i profesori mogli preseliti u nove uređene prostore. Kako crkva nije bila izgrađena do 1890. godine u sjemeništu je postajala samo kapelica, smještena u prizemlju južnog krila i bila je otvorena za travnički puk. Kamen temeljac crkve sv. Alojzja Gonzage blagoslovio je fra. Jako Baltić, a nadbiskup Stadler ju je posvetio 1. Srpnja 1889. godine. Godine 1891. U crkvu je postavljeno pet novih pozlaćenih oltara, sa slikama i kipovima, a pod je popločen glinenim pločicama. Iste godine su nabavljene i orgulje. Zvona su postojala još od 1889. godine kada su i blagoslovljena. Skupa s crkvom je građena i kućna kapelica za sjemeništarce i oce Isusovce, koja se nalazila na prvom katu, a otvorena je bila u jesen 1931. godine. Važno je spomenuti da je Travničko sjemenište izgrađeno i uređeno od darovatelja koji su tijekom izgradnje potpomagali gradnju i uređenje sjemeništa.